IPA PROJECT

Cilj prekograničnog projekta

Pored toga da je mlin jedan od temeljnih izuma čovječanstva, izrazito je važna civilizacijska i kulturno povijesna institucija. Gdje se pojavio donio je razvoj, komunikaciju među ljudima, trgovinu i mogućnost otvorenih gospodarskih odnosa. Mlin je bio ono javno mjesto gdje su putnici iz dalekih krajeva posustali, odmorili se, porazgovarali te izgradili prisnije ljudske kontakte. Mlin je mjesto gdje su se svi sreli. Bili su najvažniji javni prostori ruralnog života sve do početka tehničkih i društvenih promjena u XX. stoljeću.

Mlin je bio sveto i povlašteno mjesto u očima naših predaka. Ne samozbog nekakvog puritanskog poštovanja, već i zbog njegovih zakona, a ponajviše zbog „crkvenoga” morala. Iako su bili tehnički objekti, igrali su važnu društvenu ulogu. Poputcrkava i dvorova velikaša stoljećima su pružali azil onima kojisu bili u bijegu pred zakonom. Krađa, psovanje, posjedovanje alkoholnih pića i korištenje sile unutar mlina strogo se kažnjavalo. Svjetovne i crkvene vlasti strogo su nadzirale društvenu ulogu mlinova. Moralno shvaćeni pojam kruha i božanstvenosti je čvrsto isprepleten zbog čega je poseban znak poštovanja posvećen mlinovima, mjestu gdje se priprema kruh, izvoru našega života.

Pogranične regije su oduvijek područja smultietničkim stanovništvom. Tijekom povijesti mlinovi (i sajmovi) su bili susretišta raznih naroda i kultura. Pored predstavljanja zanimljivosti tehničkoga razvoja cilj našega putovanja je predočiti zajedničku povijest i kulturalno zajedništvo ljudi i naroda u regiji pomoću mlinova. Htjeli bi ponovno razotkriti tradicionalne međuljudske odnose koji se već stoljećima realiziraju na prostorumlinova. Mlin je (zajedno sa crkvom) oduvijek esencija marljivosti, nadarenosti i znanja lokalnoga stanovništva. Obilaženjem „Mlinarevog puta“(Molnárok útja /Miller’s route) otkrit će se zajednički korijeni, iznenadit će nas sjajni rezultati i tehnološka snalažljivost naših zajedničkih predaka.

Tijekom tematskoga putovanja istaknutu pozornost posvećujemo oblikovanju društvenog pristupa (ekološka edukacija). Mlinovi su najbolji dokazi nekadašnjeg harmoničnog, višestoljetnog suživota čovjeka i prirode. Čovjek je korištenjem prirodnih sila (vjetra, vode, životinjske snage) došao do pouzdane i čiste energije. Ovim obnovljivim izvorima energije budućnost ponovno posvećuje posebnu pozornost, naime,čovječanstvo će biti primorano osigurati mogućnost održivog razvoja. Mlinovi su nam savršeni primjeri kako možemo održati razvoj pomoću potrebnih izvora energije, a da usput ne iscrpimo naše zalihe te da očuvamo vlastiti okoliš.

 

Dugoročni razvojni plan Muzeja mlina u Orfű i harmonizacija projekta HU-HR-IPA s njegovom koncepcijom

Baranja, a posebice područje planine Mecsek, oduvijek je bogata riznica raznolikih i raznovrsnih mlinova. Samo na području povijesne Baranjske županije u godini 1876. postojalo je 680 mlinova. Naravno, prvenstveno je riječ o mlinovima za mljevenje žitarica, ali su se našli i mlinovi s različitim profilima. Takvi su bili mlinovi za uljarice, papir, jabuke, barut, rudače, kožu, lan, konoplju, pilane itd. Pored navedenih postojala je izrazito šarolikapaleta mlinova za proizvodnju brašna, tako je bilo vjetrenjača, suhih mlinova i raznih vodenih mlinova. Naravno, ovaj niz bi mogli nastaviti s brojnim zanimljivim primjerima raznih mlinova, zbog čega ovaj popis ni poprilično nije konačan.

Dugoročna razvojna koncepcija Muzeja mlina u Orfű je stvoriti skansen (muzej na otvorenom) arhitekture mlinova Baranje, prema ideji projekta „Skansen pučke arhitekture Baranjske županije”, koji nikada nije ostvaren. Naravno, oživjeli mlinovi ne bi bili tek pasivni „izložbeni materijali”, već bi strojeve nanovo stavili u pogon kako bi posjetiteljima još više približili izrazito zanimljiv svijet mlinova. Detalje zanata predstavili bi sami majstori koji bi onima hrabrijima i zainteresiranijima ponudili mogućnost da sami isprobaju svoju spretnost.

 Natječaj koji je predan u sklopu projekta HU-HR-IPA može se podijeliti na tri veće faze:

  1. U prvoj su se renovirale već postojeće zgrade, konstrukcije i infrastruktura mlina, kako bi se vodeni mlin u Orfű vratio svojoj izvornoj funkciji. Kako bi se to realiziralo potrebno je bilo stabilizirati i izvršiti korekciju vodenog korita, kako bi voda stigla do mlina sigurnim putem.

    Renovirana mlinareva ljetna kuhinja i krušna peć poslužit će predstavljanjima tradicionalnih, pučkih pekarskih proizvoda od brašna proizvedenog u mlinu. Tijekom takvih promocija predstavit će se kruhovi po recepturama različitih baranjskih naroda (Hrvata, Mađara, Nijemaca).

    Nakon obnove, na dvorištu mlina održat će se radionice za izradu raznih rukotvorina. Posjetitelji muzeja (prvenstveno djeca) mogu iskusiti teškoće miješenja kruha, pripravljanja domaće tjestenine za juhe, pletenja komušine ili izrade žetvenog vijenca.

    U potkrovlju vodenoga mlina uredili smo projekcijsku prostoriju gdje će se predstavljati filmovi o nekadašnjem svijetu mlinara i njihovih mlinova zahvaljujući arhivu Etnografskog muzeja.

  2. Istraživačka djelatnost je igrala izrazito važnu ulogu u natječaju. Htjeli smo provesti jedno opširno istraživanje o povijesti mlinova u Baranjskoj županiji i u pograničnoj regiji prema kojemu će se rekonstruirati razni, preseljeni i novoizgrađeni mlinovi muzeja na otvorenom (skansena). Pored navedenoga, s ovim istraživanjem dolazimo do višestoljetnog povijesnog pregleda tehničkog razvoja mlinova, odnosno dio znanstvenog procesa je i evidentiranje još postojećih mlinova i njihove opreme.
  3. Treća, značajnija faza projekta je planiranje krajobrazne arhitekture. Ovaj dio se sastojao od sastavljanja triju planova. Prvi se odnosio na restrukturiranje – reorganizaciju nekadašnjeg uzgajališta pastrva u blizini mlina. Ovaj plan će pomoći u kasnijoj rekonstrukciji uzgajališta. Drugi plan je uključio razvijanje Poučne staze izvora Vízfő, dok se treći odnosio na planiranje interaktivnog skladišta za muzej.